Štićenje novčarskih institucija u Hrvatskoj zakonski je na snazi od 2003. godine, dok su novom, izmijenjenom verzijom Zakona iz 2015. godine obuhvaćeni i mnogobrojni tehnološki noviteti s područja tehničke zaštite čija se primjena pokazala posebno efikasnom. Zakon se odnosi na cijeli niz poslovnih subjekata koji posluju s gotovim novcem – banke, mjenjačnice, kladionice, poštanske urede, poslovnice Hrvatske lutrije i Financijske agencije, automat klubove, zlatarnice i mjesta za otkup plemenitih metala te prodajna mjesta na kojima se obavljaju poslovi uplate i isplate gotovog novca, čije se odredbe odnose na centralne objekte novčarskih institucija te njihove podružnice, poslovnice, ispostave i druga ugovorna uplatno-isplatna i prodajna mjesta u kojima se obavlja poslovanje s gotovim novcem i vrijednostima, uređaje za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti, kao i u postupku distribucije gotovog novca i vrijednosti.
Velika količina gotovog novca je velik mamac i sustavi tehničke zaštite se koriste prvenstveno u funkciji prevencije krađa i razbojništava. Ulaganje u sustav zaštite je razmjerno malo u odnosu na ostale infrastrukturne sustave pa tim više opravdano zbog niza pogodnosti koje jamči. Uz značajno manje rizike i štete, tu je i smanjenje troškova održavanja, dulji životni ciklus sustava, kvalitetnija analiza i izvještavanje, bolje upravljanje procesima, brža reakcija na promjene. Ulaganje u mjere zaštite stimuliraju i osiguravajuća društva odobravanjem bonusa na premiju osiguranja djelatnika, imovine i poslovanja.
Protuprovala i protuprepad su standardni sustavi, a da bi se osigurala njihova funkcija potrebno je osigurati neprekidnu, nadziranu i kriptiranu komunikaciju između alarmnog sustava i dojavnog centra. Videonadzor bitnih točaka (ulazi/izlazi, uplatno – isplatna mjesta, prostor diskretne blagajne i primopredaje novca pri distribuciji te prostor u i ispred centralnog trezora) mora imati funkciju identifikacije, a odabir adekvatne kamere ovisi o njezinoj rezoluciji i širini scene. Sustavi kontrole pristupa primjenjuju se za prostorije i prostore s posebnom namjenom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama. Funkcionalnom integracijom bankomata s anti-skimmingom i videonadzorom koji ima mogućnost analitike postiže se automatsko snimanje svih transakcija, automatski upis opisa pojedine transakcije (mjesto, vrijeme, iznos, broj računa) u videozapis i kasnije pretraživanje videoarhive putem ključnih riječi, čime se jednostavno rješavaju sporne situacije.
Velika se pažnja posvećuje i dokumentaciji vezanoj za sustave tehničke zaštite i njihovo održavanje te sprezi tehničke zaštite s mehaničkom i tjelesnom. Obveznici Zakona moraju posjedovati raznu dokumentaciju kojom dokazuju kvalitetu ugrađenih sustava (certifikate za opremu, projekte, zapisnike, radne naloge) i primjenu adekvatne razine zaštite (Prosudba ugroženosti, Elaborat mjera sigurnosti, Idejno rješenje). Među njima svakako treba istaknuti važnost Prosudbe ugroženosti na temelju koje se potrebni sustavi mogu u potpunosti prilagoditi ugroženosti svakog pojedinog objekta.